|
Naš nalaz potvrdio je Prof.dr.sc. Albert Marinculić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu D. Kobaš, dr.vet.med.,
I. Kobaš, dr.vet.med.,
S. Karabegović, dr.med., spec. obit. med.,
M. Hrskanović, dr. med., spec. kir.  DOMALJEVAC - Po prvi puta na ovim prostorima, u Županiji Posavskoj, u Veterinarskoj stanici Argus Domaljevac, 24. travnja 2009. godine dijagnosticirana je dirofilarioza kod dva psa, a zatim potvrđena na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu - Zavod za parazitologiju dana 29. travnja 2009. godine.
Dijagnoza Dirofilariosis, Dirofilaria repens, dijagnosticirana postupkom po Knottu. Vlasnik psa, iz Domaljevca obratio se Veterinarskoj stanici sa psom, pod simptomima opće slabosti. Pas star oko 9,5 godina, ženka, oštrodlaki njemački ptičar, blago povišene temperature. Prilikom rutinske pretrage krvi, bojane metodom Hemacolor ustvrđena je dirofilarioza. Na slici dolje u krvnom razmazu, koji je bojan navedenom metodom bojanja lijepo se vidi Dirofilaria repens.  Dirofilarioza
Drugi slučaj dirofilarioze, također slučajno otkriven samo dva dana kasnije, je kod psa vlasnika iz Pruda, općina Odžak. Vlasnik psa, zatražio je stručnu veterinarsku pomoć za svojega psa, zlatnog labradora, ženke stare oko 2 godine i tri mjeseca. Pas je imao ubodnu ranu ispod prednje ljeve axilarne regije promjera oko 5 cm, dubine 6-8 cm. Prilikom obrade rane slučajno sam izvukao crva bjelkaste boje dužine oko 10 cm, a debljine manje od 1 mm. Obzirom da smo već imali slučaj dirofilarioze, izvadili smo krv te pod mikroskopom gustog nativnog preparata vidjeli obilno brzo kružno kretanje parazita, što predstavlja parazitemiju. Nakon toga obojali smo preparat Hemacolor bojama te uistinu vidjeli dirofilarije kao gore na našoj prethodnoj fotografiji koju smo načinili 2 dana ranije.  Rana na zaraženom psu
Dirofilarioze spadaju u skupinu tropskih parazitarnih zoonoza tj. bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama . Dirofilarioza je zoonoza uzrokovana oblićima iz koljena Nematoda, razred Phasmidea, porodica Pilarioidea, roda Dirofilaria, vrsta D. immitis, repens, reconditum.
Raširenost i pojavnost bolesti U velikom dijelu Amerike, Azije, Afrike, Japana, Australije, bazenu Sredozemlja, te susjednoj Hrvatskoj, Sloveniji, a u zadnje vrijeme Mađarska i Vojvodina. Dirofilaria immitis (srčane gliste, Herzwurm) je česta filarioza pasa, rjeđe mačaka, a opisuje se i kao kardiovaskularna filarioza. Odrasli parazit je smješten u desnom srcu i plućnim arterijama zaraženog psa. Odrasle ženke srčanog parazita opisuju se dužine 30-ak cm, a mužjaci oko 15–ak cm. U zaraženoj životinji mogu živjeti 4-6 godina gdje kroz to vrijeme ženke u desnom srcu i plućnim arterijama psa stvaraju i otpuštaju putem cirkulacije na tisuće razvojnih mikrofilarija. Komarci različitih vrsta Culex, Aedes te krpelji buhe i muhe se zaraze sišuči krv bolesna psa. U tim vektorima se razvijaju larve 2-4 tjedna, i tek nakon toga ubodom komarci mogu prenijeti bolest na ljude i životinje. Ubodom invadiranog komarca D.immitis ulazi pod kožu životinje ili čovjeka gdje se dalje presvlači i migrira i za oko 100 dana ulazi u cirkulaciju te krvotokom dospijeva u desno srce, a zatim u velike žile plućnog krvotoka. Kod pasa i mačaka za oko 6 mjeseci tu postaju spolno zreli oblici, te dalje mogu producirati mikrofilarije.  Dirofilaria immitis (srčane gliste, Herzwurm)
U čovjeku kao slučajnom nositelju filarija izaziva različita oštećenja krvnih žila, a samim time kao posljedica može nastupiti infarkt pluća, stvarajući solitarne i multiple promjene oblika kovanica. Dirofilaria repens i Acanthoeilonema reconditum se opisuju kao kutane ili podkožne filarioze. A. reconditum se prenosi putem buha i svoj životni vijek od oko 2 godine provodi u podkožju, tjelesnim šupljinama i bubrezima. D. repens je također filarioza pasa i mačaka. Ona također nakon uboda zaraženog komarca putuje u domaćinu limfnim putevima i pravi lokalne kožne ili supkunjuktivalne promjene promjera 1cm. Tu se zadržava cijeli svoj životni vijek, oko 5 godina s pretežnom lokalizacijom u podkožnom vezivnom tkivu. Kod ljudi se infekcija najčešče manifestira supkutanom oteklinom koja traje po nekoliko mjeseci. Najčešće lokalizacije su konjuktiva oka, u 30 posto slučajeva, dok ostalo može biti lokalizirana u podkožju vjeđa, lica, prsnog koša, nadlaktice, trbušne stijenke i genitalije u muškaraca. Želimo nglasiti da kod infekcije oka s mikrofilarijama jedino dolazi u obzir kirurški zahvat. U literaturi s spominje da od 20 kirurških zahvata u čak 6 slučajeva operacija nije uspjela. Simptomi Simptomi kod pasa se manifestiraju u obliku kroničnog kašlja, lošim općim stanjem, dispnejom i čestim povraćanjem. Teži slučajevi se manifestiraju tahipnejom, tahikardijom, gubljenjem svijesti te daljnim simptomima vezanim za pluća, srce, jetru i bubrege. Posljedice koje mogu nastupiti su pulmonalna hipertenzija i zatajivanje desnog srca sa ascitesom i sinkopom, Cor pulmonale. Promjene na bubrezima manifestiraju se u obliku glomerulonefritisa uzrokovanog imunokompleksima. Promjene na jetri su fibroza i ascites sa zastojnom jetrom. Dijagnoza Dijagnoza: direktni krvni razmaz, postupak po Knottu, metoda koncetracije PCR, Elisa i ultrazvuk. direktan nalaz na mikrofilarije kolerira sa aktivnošću komaraca i drugih vektora i treba ga raditi u popodnevnim ili ranim večernji satima. Tom metodom mžemo otkriti po stručnoj literaturi maksimalno do 70 posto slučajeva mikrofilarioze, bojanje krvnog razmaza po gimzi, postupak po Knottu, filter - tehnika - DIFIL metoda, metoda koncentracije sa histokemijskim bojanjem mikrofilarija, raspodjela kisele fosfataze, PCR, ELISA - Testkit, nije dovoljno pouzdan, jer pokazuje cirkulirajuće antigene odraslih dirofilarija ali tek od 5-6 mjeseci nakon infekcije
ultrazvuk , kod postojanja jakih invazija u desnom srcu ili plućnoj arteriji sa današnjim modernim ultrazvucima također je je moguće dijagnosticirati bolest.
Determinacija mikrofilarija iz krvi Morfološke i morfometrijske karakteristike koriste se za determinaciju mikrofilarija vrste D. repens (ECKERT - metoda). Zaobljen prednji kraj tijela, višestruko izuvijan oblik tijela, sa savijenim ili pravim repom, debljine 6-8 mikrometara, dužine 300 – 360 mikrometara. Histokemijskim bojanjem pomoću distribucije kisele fosfataze, kod mikrofilarije repens crvenom bojom boji se samo analna pora. Liječenje Liječenje: vrlo problematično, i veoma rizično, kod jake invazije dolazi u obzir samo kiruško odstranjivanje. Treba odmah naglasiti ako se i odluči vlasnik na lječenje moramo ga upozoriti na veoma visoku opasnost po život njegova psa. Terapija se provodi u dva smjera. Jedan smjer su adultni ili odrasli paraziti, a drugi smjer su mikrofilarije ili cirkulitajući nezreli oblici. To znači da je terapija potpuno odvojena. Smatra se, ako je do 1000 mikrofilarija u 1ml krvi tada prvo pokušavamo njih medikamentozno ubijati. Međutim, ako je više od tisuću u 1ml krvi tada prvo djelujemo adulticidima. Makrofilarije - Melarsomin 2,5 mg/kg duboko i/m u lumbalnu muskulaturu, 2x u razmaku od 24 sata ili 1x/dan 4 tjedna pauza, zatim 2x u razmaku 24 sata. Ponovno napominjemo da postoji velika opasnost od tromboze ili mehaničkog začepljenja krvnih žila u prvih 7-10 dana nakon početka terapije. Mikrofilarije - budući da Melarsomin ne djeluje na mikrofilarije, znači lječenje treba razdvojiti. Sredstvo izbora su makrociklični laktonski preparati (Milbemycin, Selamectin, Moxidectin). Ako se i pokuša terapirati treba zbog visokog rizika prvo provesti dobre mjere profilaktičke tromboze. Pse, koje lječimo protiv mikrofilarioze, trebaju biti pod strogim nadzorom lječnika narednih 6-8 sati, jer brzo odumiranje parazita, mikrofilarija, može izazvati nuspojave kao šok, zatajenje cirkulacije, povraćanja itd. Prevencija Prevencija: dezinsekcija u zaraženim područjima, te stalne kontrole krvi pasa i mačaka, a od medikamenata Selamektin 6 mg/kg. kao medikamentozna profilaktička mjera. Životinje koje žive u endemičnim područjima, treba im obaviti pregled krvi na dirofilarije, prije profilaktičke zaštite, a sve to iz razloga da bi se izbjegao efekt nepoželjne rakcije prilikom terapiranja mikrofilarija. I na kraju iznijet ću stručno mišljenje Prof.dr.sc. Alberta Marinculića, koji je i potvrdio naš nalaz: "Dirofilaria repens je uzročnik dobro poznate zoonoze. Vektor bolesti su komarci iz porodice Culicide. U čovjeka se oblić najčešće nalazi supkutano ili intraokularno. U posljednje vrijeme je incidencija naglo porasla što ujedno svrstava uzročnika u emergentnu zoonozu. Pas je kompetentni rezervoar bolesti pa se preporuča ujedno i kontrola parazita unutar populacije izložene kontinuiranim ugrizima komaraca. Ukoliko se dokaže prisutnost mikrofilarija u više pasa preporuča se provedba monitoringa kako bi se odredila žarišta s potencijalnom opasnosti za ljude". Prof. A. Marinculić bio je i predsjednik organizacijskog komiteta, skupa koji je održan u Zagrebu 2007. godine na temu Dirofilarioza, a sve sažeto u knjizi dr. Claudio Genchi , Dirofilaria immitis and D. repens in dog and cat and human infections. I za kraj nemojmo zaboraviti da je to ipak zoonoza, koje nije bilo kod nas,a samim time ne znamo niti kako će se ta tropska bolest ponašati u našim klimatskim uvjetima, a slučaj iz Istre sigurno daje nam za pravo na takvo upozorenje. Literatura Editors: Claudio Genchi, LauraRinaldi, Giuseppe Cringoli, Mappe parassitologiche 8 (2007.) L. Venco, Heartworm (Dirofilaria immitis) disease in dogs G. Grandi, T. Živičnjak, R. Beck , Pathogenesis of Dirofilaria spp. infections Racurt CD. Dirofilariosis, an emerging and underastimated zoonosis in Franse. Ned trop 1999; 59:389-400 W.J. Kozek, J.A.Gonzalez Jr., L.A. Amigo, Wolbachia of Dirofilaria immitis:an historical perspective and morphological characteristics Eckert J. Kutzer E. Rommel M. Bürger HJ. Körting, W.Veterinärmedizinische Parasitologie, Berlin und Hamburg: Paul Parey, 1992 Richter B. Medicinska parazitologija 3rd ed., Zagreb; SNL. 1982; 30-31, 115 –135. N. Vicković, J. Granić, B. Desnica, Makek, M. Balen - Topić, Infektološki glasnik 27:3. 135-137 (2007)
Domaljevac, 29.04.2009. godine |
